Uvod

Preduzeća i vlade sve više prepoznaju hitnu potrebu za rješavanjem klimatskih promjena i smanjenjem emisija stakleničkih plinova (GHG). Evropska unija (EU) je ključni igrač u globalnim naporima za smanjenje emisija, implementirajući različite politike i propise kako bi olakšala tranziciju ka niskougljičnoj ekonomiji. Jedna od najnovijih regulativa je Mehanizam za prilagođavanje granice ugljenika (CBAM).

Prijedlog CBAM-a je značajan korak ka postizanju klimatskih ciljeva EU, koji uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine. Uvela ga je Evropska komisija u julu 2021. godine, a stupio je na snagu u maju 2023. Na ovom blogu ćemo razgovarati o ključnim karakteristikama CBAM-a, njegovom potencijalnom utjecaju na poslovanje i trgovinu.

Koji su ciljevi CBAM-a?

CBAM je osmišljen da se pozabavi pitanjem curenja ugljika, kada kompanije premještaju svoje poslovanje u zemlje sa slabim ekološkim propisima kako bi izbjegle troškove usklađivanja sa klimatskim politikama svoje zemlje. Prebacivanje proizvodnje u zemlje sa nižim klimatskim standardima može dovesti do povećanja globalnih emisija stakleničkih plinova. Curenje ugljika također stavlja u nepovoljan položaj industrije EU koje se moraju pridržavati klimatskih politika.

EU ima za cilj spriječiti curenje ugljika tako što će natjerati uvoznike da plaćaju za emisije povezane s proizvodnjom robe koja se uvozi u EU. To bi potaknulo kompanije izvan EU da smanje svoje emisije ugljika i pređu na niskougljičnu ekonomiju. Kompanije bi morale da plaćaju svoj ugljični otisak bez obzira na to gdje se nalaze. Ovo bi izjednačilo uslove za industrije EU koje moraju da budu u skladu sa strogim klimatskim politikama EU i sprečilo da budu potkopane uvozom proizvedenim u zemljama sa nižim ekološkim standardima.

Ne samo ovo, već bi CBAM stvorio dodatni izvor prihoda za EU, koji bi se mogao koristiti za finansiranje klimatskih akcija i podršku tranziciji ka zelenoj ekonomiji. Od 2026. do 2030. očekuje se da će CBAM ostvariti prihode procijenjene na oko 1 milijardu eura godišnje u prosjeku za budžet EU.

CBAM: Kako bi to funkcioniralo?

CBAM bi zahtijevao od uvoznika da plaćaju za emisije ugljika povezane s proizvodnjom robe uvezene u EU, koristeći istu metodologiju koja se primjenjuje na proizvođače iz EU u okviru Sistema trgovanja emisijama EU (ETS). CBAM bi radio tako što bi zahtijevao od uvoznika da kupe elektronske certifikate za pokrivanje emisija povezanih sa proizvodnjom uvezene robe. Cijena ovih certifikata bila bi zasnovana na cijeni ugljika prema ETS-u.

Mehanizam određivanja cijena za CBAM bio bi sličan onom kod ETS-a, sa postepenim periodom uvođenja i postepenim povećanjem pokrivenosti proizvoda. CBAM će se u početku primjenjivati ​​na uvoz robe koja je intenzivna ugljika i koja ima najveći rizik od curenja ugljika: cement, željezo i čelik, aluminijum, đubriva, električna energija i vodonik. Dugoročni cilj je postepeno proširivanje opsega CBAM-a kako bi pokrio širok spektar sektora. CBAM prelazni period počeo je 1. oktobra 2023. godine i trajaće do 1. januara 2026. godine, kada stalni sistem stupa na snagu. Tokom ovog perioda, uvoznici robe u okviru novih pravila moraće samo da prijavljuju emisije stakleničkih plinova koje su ugrađene u njihov uvoz (direktne i indirektne emisije), bez ikakvih finansijskih plaćanja ili prilagođavanja. Postepeno uvođenje bi dalo uvoznicima i izvoznicima vremena da se prilagode novom sistemu i osigurali nesmetanu tranziciju ka ekonomiji sa niskim emisijama ugljenika.

Dugoročno, CBAM bi pokrivao svu robu uvezenu u EU koja je predmet ETS-a. To znači da bi svaki proizvod koji emituje GHG tokom svog proizvodnog procesa bio obuhvaćen, bez obzira na zemlju porijekla. CBAM bi također osigurao da uvoznici plaćaju za emisije ugljika povezane s proizvodnjom uvezene robe, što bi stvorilo poticaj kompanijama da smanje svoj ugljični otisak i prelazak na niskougljičnu ekonomiju.

Međutim, postoje neki izuzeci od CBAM-a. Na primjer, uvoz iz zemalja koje su implementirale ekvivalentne mehanizme određivanja cijena ugljika bio bi izuzet od CBAM-a. Štaviše, mali uvoznici i izvoznici koji padnu ispod određenog praga također bi bili izuzeti od CBAM-a.

Kakav je potencijalni uticaj CBAM-a?

Očekuje se da će CBAM prijedlog imati značajan uticaj na cijene ugljenika i trgovinu emisijama u EU. Zahtijevanjem od uvoznika da kupuju karbonske certifikate za pokrivanje emisija povezanih s proizvodnjom uvezene robe, CBAM bi stvorio novu potražnju za karbonskim certifikatima i potencijalno povećao cijenu ugljika u ETS-u. S tim u vezi, očekuje se da će CBAM doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i ublažiti uticaje klimatskih promjena. Međutim, uticaj CBAM-a na životnu sredinu zavisio bi od cene ugljenika i pokrivenosti proizvoda.

Uticaj CBAM-a na međunarodnu trgovinu i klimatske sporazume je još uvijek neizvjestan. Neke zemlje su izrazile zabrinutost da bi CBAM mogao prekršiti principe Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Međutim, EU je navela da je CBAM u potpunosti usklađen sa pravilima STO i da je u skladu sa principima fer konkurencije i zaštite životne sredine. Štaviše, CBAM bi potencijalno mogao potaknuti druge zemlje da implementiraju svoje vlastite mehanizme utvrđivanja cijena ugljika i doprinijeti globalnim naporima da se smanje emisije GHG i ublaže uticaji klimatskih promjena.

Zaključak

Zaključno, CBAM predstavlja značajan korak ka postizanju klimatskih ciljeva EU i osiguravanju jednakih uslova za industrije EU. Sprečavanjem curenja ugljika i podsticanjem kompanija da smanje svoj ugljični otisak, CBAM bi poboljšao djelotvornost napora EU na smanjenju emisija i doprinio globalnim naporima da se smanje emisije stakleničkih plinova i ublaže uticaji klimatskih promjena. Međutim, uticaj CBAM-a na cijene ugljika, trgovinu emisijama, međunarodnu trgovinu i životnu sredinu zavisio bi od detalja njegove implementacije i odgovora drugih zemalja i zainteresovanih strana.