Uvod

Poduzeća i vlade sve više prepoznaju hitnu potrebu za rješavanjem klimatskih promjena i smanjenjem emisija stakleničkih plinova (GHG). Europska unija (EU) ključni je igrač u globalnim naporima za smanjenje emisija, provodeći različite politike i propise kako bi olakšala prijelaz na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika. Jedan od najnovijih propisa je Mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM).

Prijedlog CBAM-a značajan je korak prema postizanju klimatskih ciljeva EU-a, koji uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine. Europska komisija ga je predstavila u srpnju 2021., a stupio je na snagu u svibnju 2023. U ovom blogu raspravljat ćemo o ključnim značajkama CBAM-a, načinu na koji funkcionira i njegovom potencijalnom utjecaju na poduzeća i trgovinu.

Koji su ciljevi CBAM-a?

CBAM je osmišljen kako bi se riješio problem istjecanja ugljika, odnosno preseljenja poslovanja tvrtki u zemlje s labavim propisima o zaštiti okoliša kako bi izbjegle troškove usklađivanja s klimatskim politikama svoje zemlje. Premještanje proizvodnje u zemlje s nižim klimatskim standardima može dovesti do povećanja globalnih emisija stakleničkih plinova. Istjecanje ugljika također stavlja industrije EU koje se moraju pridržavati klimatskih politika u nepovoljan položaj.

EU želi spriječiti izmještanje ugljika tako što će uvoznike prisiliti da plaćaju emisije povezane s proizvodnjom robe uvezene u EU. To bi potaknulo tvrtke izvan EU da smanje emisije ugljika i prijeđu na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika. Tvrtke bi morale plaćati svoj ugljični otisak bez obzira na to gdje se nalaze njihove operacije. To bi izjednačilo uvjete za industrije EU koje se moraju pridržavati strogih klimatskih politika EU-a i spriječilo bi ih da budu pojeftinjene uvozom proizvedenim u zemljama s nižim ekološkim standardima.

Ne samo to, već bi CBAM stvorio dodatni izvor prihoda za EU, koji bi se mogao koristiti za financiranje klimatskih akcija i podršku prijelazu na zeleno gospodarstvo. Očekuje se da će CBAM od 2026. do 2030. generirati prihode procijenjene na oko milijardu eura godišnje u prosjeku za proračun EU.

CBAM: Kako bi to funkcioniralo?

CBAM bi od uvoznika zahtijevao plaćanje emisija ugljika povezanih s proizvodnjom robe uvezene u EU, koristeći istu metodologiju koja se primjenjuje na proizvođače iz EU u okviru Sustava trgovanja emisijama EU-a (ETS). CBAM bi funkcionirao tako da bi od uvoznika zahtijevao kupnju elektroničkih certifikata za pokrivanje emisija povezanih s proizvodnjom uvezene robe. Cijena tih certifikata temeljila bi se na cijeni ugljika u okviru ETS-a.

Mehanizam određivanja cijena za CBAM bio bi sličan onome kod ETS-a, s postupnim razdobljem uvođenja i postupnim povećanjem obuhvatnosti proizvoda. CBAM će se u početku primjenjivati ​​na uvoz robe koja je ugljično intenzivna i s najvećim rizikom od istjecanja ugljika: cement, željezo i čelik, aluminij, gnojiva, električna energija i vodik. Dugoročni cilj je postupno proširiti opseg CBAM-a kako bi se obuhvatio širok raspon sektora. Prijelazno razdoblje CBAM-a započelo je 1. listopada 2023. i trajat će do 1. siječnja 2026., kada stupa na snagu stalni sustav. Tijekom tog razdoblja, uvoznici robe u opsegu novih pravila morat će samo prijavljivati ​​emisije stakleničkih plinova ugrađene u njihov uvoz (izravne i neizravne emisije), bez ikakvih financijskih plaćanja ili prilagodbi. Postupno uvođenje dalo bi uvoznicima i izvoznicima vremena da se prilagode novom sustavu i osiguraju nesmetan prijelaz na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika.

Dugoročno, CBAM bi obuhvatio svu robu uvezenu u EU koja podliježe ETS-u. To znači da bi bio obuhvaćen svaki proizvod koji emitira stakleničke plinove tijekom svog proizvodnog procesa, bez obzira na zemlju podrijetla. CBAM bi također osigurao da uvoznici plaćaju emisije ugljika povezane s proizvodnjom uvezene robe, što bi stvorilo poticaj za tvrtke da smanje svoj ugljični otisak i prijeđu na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika.

Međutim, postoje neke iznimke od CBAM-a. Na primjer, uvoz iz zemalja koje su implementirale ekvivalentne mehanizme određivanja cijena ugljika bio bi izuzet od CBAM-a. Štoviše, mali uvoznici i izvoznici koji padnu ispod određenog praga također bi bili izuzeti od CBAM-a.

Kakav je potencijalni utjecaj CBAM-a?

Očekuje se da će prijedlog CBAM-a imati značajan utjecaj na određivanje cijena ugljika i trgovanje emisijama u EU. Zahtijevanjem od uvoznika da kupuju certifikate ugljika kako bi pokrili emisije povezane s proizvodnjom uvozne robe, CBAM bi stvorio novu potražnju za certifikatima ugljika i potencijalno povećao cijenu ugljika u ETS-u. U tom smislu očekuje se da će CBAM doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i ublažiti utjecaje klimatskih promjena. Međutim, utjecaj CBAM-a na okoliš ovisio bi o cijeni ugljika i obuhvatu proizvoda.

Utjecaj CBAM-a na međunarodnu trgovinu i klimatske sporazume još je uvijek neizvjestan. Neke zemlje izrazile su zabrinutost da bi CBAM mogao prekršiti načela Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Međutim, EU je izjavila da je CBAM u potpunosti u skladu s pravilima WTO-a i u skladu s načelima poštene konkurencije i zaštite okoliša. Štoviše, CBAM bi potencijalno mogao potaknuti druge zemlje da provedu vlastite mehanizme određivanja cijena ugljika i doprinesu globalnim naporima za smanjenje emisija stakleničkih plinova i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena.

Zaključak

Zaključno, CBAM predstavlja značajan korak prema postizanju klimatskih ciljeva EU-a i osiguravanju jednakih uvjeta za industrije EU-a. Sprječavanjem istjecanja ugljika i poticanjem tvrtki da smanje svoj ugljični otisak, CBAM bi povećao učinkovitost napora EU-a za smanjenje emisija i doprinio globalnim naporima za smanjenje emisija stakleničkih plinova i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena. Međutim, utjecaj CBAM-a na određivanje cijena ugljika, trgovanje emisijama, međunarodnu trgovinu i okoliš ovisio bi o detaljima njegove provedbe i odgovoru drugih zemalja i dionika.