Uvod

Poduzeća i vlade sve više prepoznaju hitnu potrebu za rješavanjem problema klimatskih promjena i smanjenjem emisija stakleničkih plinova (GHG). Europska unija (EU) ključni je igrač u naporima za globalno smanjenje emisija, provodi različite politike i propise kako bi olakšala prijelaz na gospodarstvo s niskom razinom ugljika. Jedna od najnovijih regulativa je Mehanizam prilagodbe granice ugljika (CBAM).

Prijedlog CBAM-a značajan je korak prema postizanju klimatskih ciljeva EU-a, koji uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. Uvela ga je Europska komisija u srpnju 2021., a stupio je na snagu u svibnju 2023. U ovom blogu raspravljat ćemo o ključnim značajkama CBAM-a, načinu na koji funkcionira i njegovom potencijalnom utjecaju na poduzeća i trgovinu.

Koji su ciljevi CBAM-a?

CBAM je osmišljen kako bi se pozabavio problemom istjecanja ugljika, što je kada tvrtke premještaju svoje poslovanje u zemlje sa slabim ekološkim propisima kako bi izbjegle troškove usklađenosti s klimatskim politikama svoje matične zemlje. Premještanje proizvodnje u zemlje s nižim klimatskim standardima može dovesti do povećanja globalnih emisija stakleničkih plinova. Izmještanje ugljika također stavlja industrije EU-a koje se moraju pridržavati klimatskih politika u nepovoljniji položaj.

Cilj EU-a je spriječiti istjecanje ugljika tako što će uvoznici platiti za emisije povezane s proizvodnjom robe uvezene u EU. To bi potaknulo tvrtke izvan EU-a da smanje svoje emisije ugljičnog dioksida i prijeđu na gospodarstvo s niskom razinom ugljika. Tvrtke bi morale platiti za svoj ugljični otisak bez obzira na to gdje se nalaze njihove operacije. Time bi se izjednačili uvjeti za industrije EU-a koje se moraju pridržavati strogih klimatskih politika EU-a i spriječilo njihovo potkopavanje uvozom proizvedenim u zemljama s nižim ekološkim standardima.

I ne samo to, već bi CBAM stvorio dodatni izvor prihoda za EU, koji bi se mogao koristiti za financiranje klimatskih mjera i podršku prijelazu na zeleno gospodarstvo. Od 2026. do 2030. očekuje se da će CBAM generirati prihode procijenjene na oko 1 milijardu eura godišnje u prosjeku za proračun EU-a.

CBAM: Kako bi to funkcioniralo?

CBAM bi od uvoznika zahtijevao da plate za emisije ugljika povezane s proizvodnjom robe uvezene u EU, koristeći istu metodologiju koja se primjenjuje na proizvođače u EU u okviru EU sustava trgovanja emisijama (ETS). CBAM bi funkcionirao tako da bi od uvoznika zahtijevao kupnju elektroničkih certifikata za pokrivanje emisija povezanih s proizvodnjom uvezene robe. Cijena ovih certifikata temeljila bi se na cijeni ugljika prema ETS-u.

Mehanizam određivanja cijena za CBAM bio bi sličan onom ETS-a, s postupnim razdobljem uvođenja i postupnim povećanjem pokrivenosti proizvoda. CBAM će se u početku primjenjivati ​​na uvoz robe koja je intenzivna i pod najvećim rizikom od istjecanja ugljika: cement, željezo i čelik, aluminij, gnojiva, električna energija i vodik. Dugoročni cilj je postupno proširiti opseg CBAM-a kako bi se pokrio širok raspon sektora. Prijelazno razdoblje CBAM-a započelo je 1. listopada 2023. i trajat će do 1. siječnja 2026., kada stalni sustav stupa na snagu. Tijekom tog razdoblja, uvoznici robe u opsegu novih pravila morat će prijaviti samo emisije stakleničkih plinova ugrađene u njihov uvoz (izravne i neizravne emisije), bez ikakvih financijskih plaćanja ili prilagodbi. Postupno uvođenje dalo bi uvoznicima i izvoznicima vremena da se prilagode novom sustavu i osiguralo glatku tranziciju prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika.

Dugoročno, CBAM bi obuhvatio svu robu uvezenu u EU koja podliježe ETS-u. To znači da bi svaki proizvod koji emitira stakleničke plinove tijekom procesa proizvodnje bio obuhvaćen, bez obzira na zemlju podrijetla. CBAM bi također osigurao da uvoznici plaćaju za emisije ugljika povezane s proizvodnjom uvezene robe, što bi stvorilo poticaj tvrtkama da smanje svoj ugljični otisak i pređu na gospodarstvo s niskom razinom ugljika.

Međutim, postoje neke iznimke od CBAM-a. Na primjer, uvoz iz zemalja koje su primijenile ekvivalentne mehanizme određivanja cijena ugljika bio bi izuzet od CBAM-a. Štoviše, mali uvoznici i izvoznici koji padnu ispod određenog praga također bi bili izuzeti od CBAM-a.

Kakav je potencijalni utjecaj CBAM-a?

Očekuje se da će prijedlog CBAM-a imati značajan utjecaj na cijene ugljika i trgovanje emisijama u EU-u. Zahtijevanjem od uvoznika da kupuju ugljične certifikate za pokrivanje emisija povezanih s proizvodnjom uvezene robe, CBAM bi stvorio novu potražnju za ugljičnim certifikatima i potencijalno povećao cijenu ugljika u ETS-u. U tom smislu očekuje se da će CBAM pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i ublažiti utjecaje klimatskih promjena. Međutim, utjecaj CBAM-a na okoliš ovisit će o cijeni ugljika i obuhvatu proizvoda.

Utjecaj CBAM-a na međunarodnu trgovinu i klimatske sporazume još je neizvjestan. Neke su zemlje izrazile zabrinutost da bi CBAM mogao prekršiti načela Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Međutim, EU je izjavila da je CBAM u potpunosti u skladu s pravilima WTO-a te da je u skladu s načelima poštenog tržišnog natjecanja i zaštite okoliša. Štoviše, CBAM bi potencijalno mogao potaknuti druge zemlje da provedu vlastite mehanizme određivanja cijena ugljika i pridonesu globalnim naporima za smanjenje emisija stakleničkih plinova i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena.

Zaključak

Zaključno, CBAM predstavlja značajan korak prema postizanju klimatskih ciljeva EU-a i osiguravanju jednakih uvjeta za industrije EU-a. Sprječavanjem istjecanja ugljika i poticanjem tvrtki da smanje svoj ugljični otisak, CBAM bi povećao učinkovitost napora EU-a za smanjenje emisija i doprinio globalnim naporima za smanjenje emisija stakleničkih plinova i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena. Međutim, utjecaj CBAM-a na cijene ugljika, trgovanje emisijama, međunarodnu trgovinu i okoliš ovisit će o detaljima njegove provedbe i odgovoru drugih zemalja i dionika.